Prekvalifikacija u IT sektor - Iskustva kandidata i saveti za uspeh

Baklavica Blog 2025-05-26

Sve što treba da znate o prekvalifikaciji u IT sektor u Srbiji - iskustva kandidata, testiranja, obuke i šanse za zaposlenje

Prekvalifikacija u IT sektor u Srbiji: Šta treba da znate?

Državni program prekvalifikacije u IT sektor privukao je veliku pažnju u Srbiji. Sa preko 12.000 prijavljenih kandidata za samo 900 mesta, konkurs je izazvao brojna pitanja i diskusije među zainteresovanima. U ovom članku ćemo detaljno razmotriti celokupni proces, iskustva kandidata i šanse za uspeh.

O programu prekvalifikacije

Program prekvalifikacije u IT sektor finansiran je od strane Vlade Republike Srbije u saradnji sa UNDP-om. Cilj je brzo doprineti ponudi talenata na tržištu rada. Projekt se sastoji od dve faze:

  • Prva faza (pilot) sa 100 polaznika
  • Druga faza sa dodatnih 900 polaznika

Program obuhvata obuku u trajanju od 3 do 6 meseci, sa 250 časova obuke i 160 časova prakse, plus 250 časova predviđenih za samostalni rad.

Proces selekcije

Selekcija kandidata odvijala se u dva kruga:

Prvi krug - online testiranje

Prvi krug se sastojao od serije online testova koji su procenjivali:

  • Engleski jezik (20 pitanja)
  • Numeričke sposobnosti (31 zadatak)
  • Sinonimi i antonimi (80 pitanja)
  • Logičko zaključivanje (različiti formati zadataka)
  • Radna memorija i koncentracija
  • Psihološki testovi

Testiranje je bilo izuzetno zahtevno, sa ograničenim vremenom za svaki deo. Mnogi kandidati su izjavili da je bilo teško završiti sve zadatke u predviđenom roku.

Drugi krug - školska selekcija

Od 12.000 prijavljenih, 2.042 kandidata je prošlo u drugi krug. Škole su onda same birale svoje polaznike kroz dodatna testiranja i intervjue. Konačno je izabrano 700 polaznika (umesto prvobitno najavljenih 900), sa sledećom raspodelom:

  • Beograd: 490 mesta
  • Niš: 80 mesta
  • Novi Sad: 45 mesta
  • Čačak: 33 mesta
  • Valjevo: 20 mesta
  • Subotica i Zrenjanin: po 16 mesta

Iskustva kandidata

Diskusije među kandidatima otkrivaju različita iskustva i mišljenja o celom procesu:

"Testovi su bili izuzetno zahtevni, posebno deo sa nizovima brojeva gde je bilo teško uočiti šablon u ograničenom vremenu."

"Engleski je bio eliminacioni, ali je bio prilično lak osnovni nivo gramatike."

"Psihološki testovi na kraju su bili naročito iscrpljujući, sa 144 pitanja koja su se često ponavljala sa malim varijacijama."

Mnogi kandidati su izrazili sumnju u objektivnost procesa selekcije, posebno u vezi sa psihološkim testovima koji su mogli biti korišćeni kao opravdanje za eliminaciju.

Struktura kurseva

Obuka se odvija kroz nekoliko programa u zavisnosti od škole i grada:

  • Java programiranje
  • .NET tehnologije
  • JavaScript
  • PHP
  • Web dizajn (HTML, CSS)

Neke od ustanova koje pružaju obuku uključuju:

  • Elektrotehnički fakultet u Beogradu
  • Fakultet organizacionih nauka
  • Škola računara CET
  • SEEICT
  • Metropolitan fakultet
  • Vojvođanski i Niški klaster naprednih tehnologija

Finansijski aspekti

Polaznici su plaćali participaciju od 100 evra, dok je država subvencionisala glavninu troškova. Postoje informacije da država daje oko 1.500 evra po polazniku školama koje vrše obuku.

Ugovorom su polaznici se obavezuju da:

  • Pohađaju minimum 90% nastave
  • Ne napuštaju program pre završetka
  • Ostanu u Srbiji bar 12 meseci nakon obuke

U slučaju napuštanja kursa, polaznici su dužni da nadoknade troškove obuke.

Realne šanse za zaposlenje

Iako je program popularan, mnogi stručnjaci i sami kandidati izražavaju skepticizam u vezi sa realnim ishodima:

"Četiri meseca obuke su premalo da bi se neko bez predznanja kvalifikovao za IT posao. Da bi postao junior programer, potrebno je najmanje godinu dana intenzivnog učenja i prakse."

"Većina firmi traži iskustvo ili ozbiljnije znanje nego što ovakav kurs može pružiti. Praksa je ključna, a mesta za praksu su ograničena."

Međutim, neki kandidati vide ovo kao priliku da dobiju struktuirano usmeravanje u IT svet:

"Iako sam svestan da neću postati programer za 4 meseca, ovo je dobra prilika da dobijem osnove i kontakte u industriji. Ostatak ću morati sam da nadoknadim."

Alternative prekvalifikaciji

Mnogi forumski korisnici dele iskustva sa samostalnim učenjem:

  • Online platforme kao što su FreeCodeCamp, Codecademy, Udemy
  • Besplatni kursevi sa Coursera, edX, Udacity
  • Učešće u open source projektima
  • Izrada sopstvenih projekata za portfolio

"Za iste pare (100 evra) može se kupiti nekoliko kvalitetnih online kurseva koji daju konkretnije znanje. Ključ je u posvećenosti i konstantnom učenju."

Zaključak

Program prekvalifikacije u IT sektor predstavlja interesantnu inicijativu, ali sa ograničenim realnim uticajem na tržište rada. Dok neki vide priliku za početak karijere u IT-u, drugi smatraju da je obuka prekratka i nedovoljno fokusirana na praktične veštine.

Za one koji su ozbiljno zainteresovani za IT karijeru, kombinacija formalne obuke, samostalnog učenja i stvaranja portfolija projekata i dalje se pokazuje kao najbolji put ka uspehu.

Konačno, ključni faktor uspeha u IT-u nije samo početna obuka, već kontinuirano učenje i prilagođavanje brzo promenljivim tehnologijama - što zahteva strpljenje, upornost i strast prema rešavanju problema.

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.